Ukiselili ste kupus, a NISTE DODALI OVU VOĆKU: Brzo u kacu ubacite samo 2 KRIŠKE – bit ćete nam zahvalni (RECEPT)

Kupus, pogotovo kiseli, odnosno fermentirani, prepun je vitamina i tokom zime je neizostavna namirnica u mnogim jelima. Najbolje ga je kiseliti kod kuće jer je takav najukusniji.

Unatoč impresivnom udjelu hranjivih sastojaka, kiseli kupus obično jedemo samo preko zime jer spada u hranu koja se teže probavlja i nekima može loše sjesti na želudac. Bez obzira na to, trebali bismo ga jesti cijele godine jer izvrsno čuva imunitet i opskrbljuje organizam potrebnom dozom vitamina.

Smatra se da je kiseli kupus nastao u Kini prije više od 2.000 godina jer je tada fermentacija bila jedna od metoda kojom se hrana čuvala od propadanja. Kupus je preživio test vremena i postao je popularan prilog i začin jelima u mnogim kulturama. Iako je i svježi kupus vrlo zdrav, kiseli ima daleko veće zdravstvene dobrobiti.

Može ga se kupiti u svim trgovinama, ali ništa ne može nadmašiti kupus koji ste kiselili sami.

No, zašto je kiseli kupus tako odlična namirnica?

Vrlo je hranjiv

Nema toga što nema u kiselom kupusu – prepun je vitaminom C, željezom, manganom, vitaminom B6, bakrom, kalijem, vlaknima, proteinima, a ima i nešto ugljikohidrata. S obzirom na to da prolazi fermentaciju, prirodni je izvor probiotika, odnosno zdravih bakterija koje povoljno utječu na naš probavni sustav i čuvaju naša crijeva od upala i infekcija.

Međutim, valja pripaziti s konzumacijom kiselog kupusa jer može sadržavati puno natrija. Imajte ovo na umu ako pazite na unos soli.

Poboljšava probavu

Probiotici u kiselom kupusu prva su linija obrane protiv toksina, prekomjernih plinova, nadimanja i zatvora te su korisni u osoba koje pate od Chronove bolesti. Poboljšavaju probavu, bakterijsku ravnotežu u crijevima, pogotovo kada je narušena uzimanjem antibiotika. Kiseli kupus stoga može smanjiti ili spriječiti proljev.

Čuva imunitet

Bakterije u probavnom sustavu imaju velik utjecaj na cjelokupno zdravlje u organizmu i s time i na imunološki sustav. Kiseli kupus čuva imunitet i održava ga na visokom nivou, zato ga je dobro jesti tijekom cijele godine, a pogotovo u razdobljima gripa i prehlada. Osim toga, jača sluznicu crijeva, a jača sluznica bolje sprječava da neželjene tvari dospiju u tijelo i izazovu kaos.

Liječi giht i čir na želucu

Rasol, sok dobiven kiseljenjem kupusa, prava je vitaminska bomba koja može pomoći u liječenju gihta, astme, reume i mnogih probavnih problema. Osim toga, od njega je koža čišća, a liječi i mamurluk.

Pomaže u mršavljenju

100 grama kiselog kupusa ima samo 18,6 kalorija što ga čini idealnom namirnicom za one koji žele smršavjeti. Kiseli kupus bogat je vlaknima, a takva hrana nas duže drži sitima, zbog čega kroz dan manje jedemo i tako unosimo manje kalorija. Neke znanstvene studije pokazale su da određeni probiotici u kiselom kupusu smanjuju količinu masti koju tijelo apsorbira kroz hranu.

Jača kosti

Vitamin K2 u kiselom kupusu igra važnu ulogu u očuvanju zdravlja kostiju. Preciznije, vitamin K2 aktivira dva proteina koja se vežu za kalcij, glavni mineral koji se nalazi u kostima, a jedno istraživanje dokazalo je da ovaj vitamin smanjuje rizik od prijeloma kralježnice, kuka i fraktura ostalih kostiju za 60 do 81 posto.

Kako se kiseli kupus kod kuće? 

Prije kiseljenja kupusa potrebno je uzgojiti ili kupiti kvalitetne glavice kupusa. Pazite da su plosnate (ako ga kiselite za sarmu), čvrste, zdrave i teške oko 1,5 kilograma.

Šta vam sve treba: 

– 30 kg kupusa

– kilogram soli

– papar u zrnu

– tri do četiri zrele dunje

– lovorov list

– duboka plastična posuda s poklopcem (kaca)

– pamučna krpa velike gustoće

– drvene letvice

– veliki kamen

– ribež

Postupak:

Prvo očistite glavice kupusa od vanjskih listova i operite ih. Zatim odvojite glavice koje ćete ostaviti za sarmu (obično se ostavlja 3-6). Izdubite ih u sredini kako biste maknuli korijen i tu udubinu napunite solju. Prvi red koji ide u posudu je naribani kupus.

Nakon što ste ga naribali i stavili na dno, posolite ga i popaprite po želji. Na vrh dodajte nekoliko šnita dunje kako bi kupus bio žut i dva lovorova lista. Na njega slažete glavice (najčešće stanu tri) i ponavljate postupak dok ne potrošite sav kupus. Svaki sloj kupusa snažno pritisnite nečim teškim, najbolje drvenim batom.

Preko kupusa nalijte hladnu vodu tako da ga prekrije oko dva prsta. Na vrh stavite platnenu krpu i zataknite je uz rubove, na nju stavite drvene letvice i na njih teški kamen da se glavice i naribani kupus ne bi dizali. Posudu poklopite, a ako vam kamen viri van, posudu prekrijte starom krpom ili stolnjakom.

Nakon tri sedmice do mjesec dana, provjerite je li kupus kiseo – mora imati normalan miris, a rasol mora biti bistar.

Maknite kamen, letvicu i krpu i operite ih i po potrebi dodajte vodu da prekrijete kupus. Sve ponovno vratite i složite u posudu i pokrijte poklopcem. Kupus se najbolje kiseli na 12 do 18 °C, a posudu držite na prozračnom mjestu gdje nema prašine.